Odlazak Stivena Hokinga (1942-2018)

Profesor Stiven Vilijem Hoking (Stephen William Hawking) preminuo je u 76. godini, rano ujutro 14.03.2018. Između 1979. i 2009. godine, prof Hoking je bio Lucasian Professor of Mathematics na Univerzitetu u Kembridžu. To je najprestižnija akademska titula koja je, pre prof. Hokinga, bila dodeljena Isaku Njutnu, Džozefu Larmoru, Čarlsu Bebidžu, Džordžu Stouksu i Polu Diraku.

Zajedno sa matematičarem ser Rodžerom Penrouzom, prof. Hoking je pokazao da ukoliko je bilo velikog praska, on je morao otpočeti u singularitetu. Šokirao je naučnu javnost pokazavši da crne rupe zrače energiju, tj. da termalnim mehanizmom stvaraju i emituju subatomske čestice (što je danas poznato kao Hokingovo zračenje), dok pri tome postepeno gube masu i na kraju potpuno ispare. Ova pojava nastaje zbog kvantnih efekata u regionu veoma bliskom crnoj rupi, a koji je poznat kao horizont događaja. Prema ovoj teoriji, crne rupe nisu potpuno crne, niti traju večno.

Prof. Hoking je dao predviđanje o nastanku mini crnih rupa u neposrednim trenucima posle velikog praska, i to u velikom broju. Za sada nijedan od ovih objekata nije posmatran. Međutim, možda će veliki hadronski sudarač u CERN uspeti da eksperimentalno rekreira ove egzotične objekte.

Na samom uzletu svoje karijere, prof. Hoking je istraživao da li čestice i svetlost zahvaćeni u crnu rupu mogu biti zauvek izgubljene iz univerzuma. Hoking je vodio veliku debatu, dugu gotovo 30 godina, sa poznatim fizičarem Leonardom Saskindom, što je poznato kao „rat crnih rupa“. Međutim, početkom 21. veka, prof. Hoking je zauzeo stav da informacija mora biti očuvana, iako ne u našem univerzumu, već u paralelnom univerzumu koji je deo multiverzuma.

Prof. Hoking je ikona modernog vremena koja je ostavila dubok otisak na modernu kulturu. Pored brojnih naučno-popularnih predavanja i emisija, pojavio se i u popularnim serijama, kao što su „Simpsonovi“ i „Teorija velikog praska“. U opusu prof. Hokinga nalaze se i naučno popularne knjige, od kojih su najpoznatije „Kratka istorija vremena“ i „Kosmos u orahovoj ljusci“.

Prof. Hoking se od svoje 22. godine borio sa progresivnom motorno-neuronskom bolešću koja ga je postepeno paralizovala. Pored svog naučnog rada, inspirisao je ljude i svojim odbijanjem da se preda teškoj bolesti i time postao uzor mnogim osobama sa invaliditetom



Nažalost nije moguće ostaviti komentar.